HRANA U 21. STOLJEĆU

Prije dvadesetak godina meso, sir i jaja bili su poželjni u našoj prehrani, a danas se situacija prilično promijenila. Naime, danas nam prehranu “dirigiraju” popularni farmaceuti, fitness treneri i nutricionisti koji nam na neki način određuju što se smije, a što se ne smije jesti. Obzirom na to da smo pretrpani brojnim informacijama, često ne znamo dobro razaznati te informacije te pravilno formulirati i kreirati svoj svakodnevni jelovnik. Uz to, živimo u takvoj kulturi i okruženju u kojoj smo izloženi brojnim slikama poznatih osoba koje su često uređene u „Fotoshop-u“ i automatski smatramo da bi i mi trebali tako izgledati.

S druge strane danas je, kao pravac, među određenom populacijom ljudi često karakterističan i pojam hedonizam. On se definira kao težnja za zadovoljstvom koji je sam po sebi svrha te podrazumijeva težnju za uživanjem. Istraživanja pokazuju da prvo mjesto na „listi hedonizma“ zauzimaju hrana i piće, a slijedi ih obitelj, odmor i relaksacija. Tipičan primjer za to je francuski narod. U Francuskoj hrana podrazumjeva nešto što svaki dan pruža zadovoljstvo i uživanje jer zadovoljava sva naša čula – oči i nos u isto vrijeme. To je razlog zašto se danas sve više i više priča o hedonističkoj vrijednosti namirnica. Hedonistička vrijednost namirnica, osim uživanja, podrazumijeva i društvenu aktivnost koja nas povezuje s drugim ljudima, a prikazuje također i način eksperimentiranja s novim okusima i različitim kuhinjama.

Zapravo se postavlja pitanje koji je pravac bolji i kakav odnos bismo trebali uspostaviti sa svojom prehranom?

Rješenje nije niti preveliko ograničavanje niti preveliki hedonizam kada je hrana u pitanju. Dakle, važno je uspostaviti ravnotežu i to na onaj način koji mi osobno smatramo najboljim, odnosno na način koji nama pruža određenu razinu zadovoljstva, a ne slijepo i bez razmišljanja slušati upute određenog savjetnika.

Dapače, hrana može, a i treba, podrazumijevati istovremeno konzumiranje hrane koju zaželimo i volimo, no, s druge strane, potrebno je stati s jelom kada smo siti. Cilj je uvijek biti zadovoljan svojim izgledom, aktivan i raspoložen. Teško je pronaći ravnotežu između „išta i ništa“, ali vrijedi!

Jednostavan primjer je sljedeći: zaželim pizzu u 11 navečer, ali planiram uskoro ići spavati. Što da radim? Hoću li pojesti komad pizze ili ostaviti to za sutra i praznog želuca leći u krevet? Prvo što trebate napraviti u takvoj situaciji jest da bistre glave najprije razmislite, a ne da odmah nazovete restoran i naručite pizzu. Važno je izvagati mogućnosti. Hoću li pojesti tu pizzu te tako poremetiti svoj san i spavanje jer znam da s punim želucem neću moći spavati dobro i kvalitetno, ili je bolje popiti čašu mlijeka i otići spavati. Tako ću sutra ujutro, kada krenem na posao ili u školu, usput kupiti GoPizzaCut delikatesu na obližnjem MiniPani prodajnom mjestu. Na vama je da donesete odluku i odredite kako ćete se osjećati nakon toga.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

en_US
sr_RS
hr
hu_HU
sl_SI